Serdara Jola Piletića, Podgorica
+382 20 206 350
+382 20 265 349
+382 20 265 359
posredovanje@posredovanje.me

Medijacija (latinska riječ koja se prevodi kao posredovanje) je metoda za konstruktivno i dobrovoljno rješavanje ili izbjegavanje sukoba ili spora.

Stranke u mirenju –medijanti- žele uz pomoć treće, nepristrasne osobe (medijatora) da postignu prihvatljiv sporazum koji je u skladu sa njihovim potrebama i interesima.

Medijacija, koja je postupak a ne institucija razvila se iz prakse izvansudskih rješavanja sporova, a uključuje sposobnosti komunukologije i psihologije.

Glavni cilj medijacije je promjena sukoba, po mogućnosti uz uzajamnu razmjenu pogleda na sukob i obavezujući dogovor koji se odnosi na budućnost.

O tome kakva je situacija u Crnoj Gori, koji su sporovi najaktuelniji, da li je medijacija uspjela da zaživi kod nas, koliko joj građani ukazuju povjerenje razgovaramo sa Marinom Lutovac, direktoricom Centra za posredovanje u Podgorici.

Antena M: Na koji način se pokreće medijacija i ko može da zatraži vašu pomoć?

Lutovac: Prvo bih čitaocima Portala Antena M približila pojam medijacije. To je neformalan postupak, koji ipak ima svoju strukturu, u kome dvije strane uz pomoć treće odnosno medijatora pokušavaju da riješe svoj spor, i ukoliko dođu do rješenja zadovoljna je i jedna i druga strana.

Ono što je značajno za medijaciju je da nema ni pobijeđenih ni poraženih. Ukoliko dođe po poravnanja stranke su zadovoljne takvim rješenjem.

Što se tiče medijacije postoji određeni broj principa – načela kojih se pridržavamo svi.

I ono što je najznačajnije je načelo dobrovoljnosti, jer niko ne može biti natjeran da prihvati postupak posredovanja, odnosno medijacije. Čak i kada Sud uputi, ipak na kraju stranka je ta koja odlučuje da li će prihvatiti medijaciju ili ne.

Stranka, ako odluči, može da odustane u bilo kojoj fazi medijacije. Vrlo značajno je i načelo povjerljivosti- sve ono što bude iznijeto u postupku posredovanja, ne može se koristiti u sudskom postupku, osim u slučaju da se stranke prije pokretanja postupka sporazumno dogovore da se određeni dokazi i informacije mogu koristiti u sudskom postupku.

Diskrecija je maksimalno zagarantovana. Postoji još niz načela, međutim, ova dva su naznačajnija.

Medijaciju sprovode medijatori koji su fakultetski obrazovani građani sa najmanje pet godina radnog iskustva. Oni prolaze obavezan program bazične obuke, shodno pravilniku o programu obuke koji donosi Ministarstvo pravde.

Tek tada oni stiču pravo da apliciraju za licencu. Licencu za bavljenje posredovanjem, odnosno medijacijom izdaje Ministarstvo pravde, odnosno ministar pravde i samim tim postoji obaveza medijatora da se kontinuirano edukuju, da bi nakon pet godina koliko traje licenca mogli da zatraže produženje licence, ukoliko za to postoji potreba Centra za posredovanje.

Termin posredovanje od skoro je zamijenjen terminom medijacija, a Ministarstvo pravde je u saradnji sa Centrom za posredovanje i drugim relevantnim aktima pripremilo prijedlog zakona o alternativnom rješavanju sporova kojim će se umjesto posredovanja koristiti termin medijacija.

Nakon skupštinskog izglasavanja Centar će se transformisati u Centar za alternativno rješavanje sporova, koji planira razvijanje nove metode alternativnih sporova a to je ''Rana neutralna ocjena spora''.

Metoda koja je zaživjela na samo kod nas već i u Evropi i Americi.

Jedan od ciljeva ovog Centra jeste i podizanje nivoa informisanosti građana.

Antena M: Centar za posredovanje postoji od 2008. Koliko medijatora radi sa strankama, i da li su vaše usluge besplatne?

Lutovac: Postoje dva načina nam se obrate gradjani: prvi je da nam Sud uputi stranke, koje su podnijele tužbu, odnosno pokrenule sudski postupak, i drugi da se građani direktno obrate Centru za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka.

Na našem sajtu nalazi se jedan obrazac prijedloga za pokretanje postupka-posredovanja.

Stranke ni u kom slučaju nijesu obavezne da prihvate medijaciju ukoliko nijesu raspoložene za to.

Međutim, ono što je dobro je da posjete Centar, da stupe u kontakt sa medijatorom koji će im objasniti prednosti medijacije, koja je jeftiniji i brži postupak, što ne treba shvatiti da smo na suprotnoj strani Suda.

Mi smo samo dopuna sudskom postupku i dobro je da naši građani imaju mogućnost izbora.

Sve više građana odlučuje da svoje sporove riješi mirnim putem. Ipak, nijesmo zadovoljni tom statistikom, to definitivno mora biti bolje.

Medijatori imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova. Vlada je svojom Uredbom regulisala iznos koji pripada medijatorima.

Zakom propisuje da stranke troškove pokrivaju po pola. Kod nas sve se zasniva na sporazumu i postoji opcija da obavezu plaćanja preuzme jedna od stranaka.

Izmjenama Zakona o posredovanju od marta 2019. uvedena je besplatna medijacija u porodičnim predmetima. Naknade medijatorima isplaćuju se iz budžeta države.

Za aktivnosti medijatora u krivičnim djelima maloljetnika država pokriva troškove, a država pokriva i nagrade medijatorima u slučaju kada je jedna od strana u sporu država.

Novim zakonom predvidjeno je da besplatna medijacija bude u slučaju kad je jedna od stranaka lokalna samouprava.

Kad je riječ o porodičnoj medijaciji nagrada je 11 % od bruto prosječne zarade, ukoliko se postigne sporazum.

Ukoliko se ne postigne sporazum ona je 8 %.

Porodične medijacije su veoma složene, zahtjevne, međutim, nije bitno ni vrijeme trajanja.

Mi smo zakonom ograničeni, i trudimo se da u roku od sedam do deset dana od prijema tužbe okončamo predmet.

Porodične medijacije su sporovi koji su opterećeni veoma teškim emocijama.

Susrećete se teškim ljudskim sudbinama. Posebno su stresni momenti je zaštita dječijih interesa.

Naknada zaista nije velika. Ukoliko postignete sporazum iznos od 78 eura plaća država. U privrednim sporovima ukoliko se postigne sporazum, naknada je 55 eura koja uplaćuju oba pravna lica.

U Centru za posredovanje zaposleno je pet medijatora. Pored toga imamo i 70 medijatora u građanskim sporovima koji nijesu zaposleni u Centru već aktivno sarađuju iz svih gradova Crne Gore gdje postoje osnovni sudovi.

Važno je napomeniti da je izmijenjen je i sudski poslovnik, tako da sudovi imaju obavezu da poslije radnog vremena obezbijede prostoriju i tehničku podršku medijatorima.

Antena M: Koji su sporovi najaktuelniji, najtraženiji i koje najbrže rješavate?

Lutovac: Što se tiče porodičnih sporova oni su aktuelni u našem Centru od 2008.Razvodi brakova čine veliki broj predmeta u Centru za posredovanje.

Aktuelni su i predmeti oko uređena ličnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem i bližim srodnicima, pitanja alimentacije, diobe bračne imovine.

Takođe, veliki je broj radnih sporova u kojima je tužena država i lokalna samouprava. Od naredne godine Centar za posredovanje planira uz podršku Evropske banke da pokrene projekat razvijanja privredne medijacije u Crnoj Gori.

Antena M: Kod porodičnih medijacija jedan od bitnih faktora je i empatija medijatora. Koliko vam iskustvo pomaže da se lakše nosite sa emocijama?

Lutovac: Empatija je veoma bitna. Medijator koji nije empatičan, ne može biti medijator.

Normalno je očekivati da vi saosjećate i razumijete tu osobu. Iskustvo omogućava da se na lakši način nosimo sa emocijama.
Medijacije koje ponekad traju i do dva sata zaista mogu da budu naporne, i strankama i medijatorima. Ali, ukoliko se postigne dogovor i dodje se do poravnanja svi osjete satisfakciju.

Medijator mora da raspolaže komunikacijskim vještinama, kako bi uspostavio dobru komunikaciju koja je bitna za njihov međusobni odnos.

Nama u Centru bitno je da stranke sjede jedna do druge i otvoreno govore o problemima koje žele da riješe.Medijator je tu da podstakne komunikaciju, ali ne i da rješava njihove probleme.

Antene M: Jedna od novina u Centru je primjena medijacije u osnovnim školama. Koliko je efikasna protiv vršnjačkog nasilja?

Lutovac: To je projekat kojim se bavimo od ove godine. Program smo prethodno akreditovali kod Zavoda za školstvo, potpisali Memorandum u saradnji sa Ministartvom prosvjete.

Organizovali smo obuku za nastavnike i pshiloško pedagoške službe iz četiri osnovne škole: dvije u Podgorici, jednu u Plavu i jednu u Beranama, sa ciljem smanjenja vršnjačkog nasilja.

Ovo je jedan od dodatnih načina da se smanji vršnjačko nasilje. Planiramo i obuku nastavnog kadra za ostale škole u Crnoj Gori.

Centar je pored brojnih aktivnosti, organizovao u avgustu mjesecu okrugli sto na temu školske medijacije sa gostima iz Srbije i Hrvatske koji su prezentovali svoja iskustva.

Predstavnici ovdašnjih škola vrlo su zainteresovani za medijacijsku obuku nastavnog kadra koji bi pomogao u rješavanju nasilja u školama.

Antena M: U praksi imate mnogo sporova koji su riješeni na obostrano zadovoljstvo.Koje iskustvo nećete nikada zaboraviti?

Lutovac: Kakvi smo mi ljudi, mi se više sjećamo ružnih nego lijepih stvari.

Skoro sam imala jedan razvod braka gdje mi je bilo vrlo simpatično, ali i prvi put sam tada vidjela dvije stranke koje su došle nasmijane. Imaju maloljetnu djecu, i gledajući njih očekivala sam da će se pomiriti.

Međutim, bili su srećni zbog razvoda, jer su tvrdili da bolje sada funkcionišu nego dok su bili u braku.

Naš posao nije da vršimo bilo kakav pritisak da se stranke pomire. Naša obaveza je da pitamo da li su se okolnosti promijenile od momenta podnošenja tužbe do prvog sastanka.

Često naši građani smatraju da je naša uloga da mirimo, ali to je pogrešno, naš posao je posredovanje između njih jer finalno rješenje problema isključivo zavisi od njih, od nas, svakako ne.

Edukovali smo devet trenera za medijaciju i obavili dvije bazične obuke, na šta sam posebno ponosna, jer smo do sada koristili usluge trenera sa strane.

Koliko je medijacija od velike pomoći posebno ljudima koji imaju djecu prikazaću kroz sljedeći primjer.

Kolega iz Hrvatske tokom jednog razvoda braka pitao je bračne partnere da li vole svoje dijete?

Odgovor je bio potvrdan.

Sljedeće pitanje medijatora glasilo je ''Da li sudija voli vaše dijete''? Odgovor je bio negativan.

Završno pitanje medijatora upućeno bračnim partnerima ''Zašto vaše dijete dajete u ruke nekome ko ga ne voli''?

Poenta je da stranke, koje su u procesu medijacije zajedničkim snagama donesu odluku koja je najbolja za njihovo dijete.

Balans i ravnoteža tokom komunikacije jedna je od bitnijih stavki, jer dominacija jednog od partnera ne pomaže rješavanju problema.

Postoje i oni lošiji primjeri. Veoma je bitno da i medijatori imaju svoje supervizore. Posebno kada završite medijaciju koja je bila komplikovana, sa porodičnim problemima obojena teškim emocijama.

Imala sam tešku situacija kada me stranka tokom razvoda braka vukla u svoj krug, iz koga sam vrlo teško mogla da izađem.

Bila je uporna, tako da sam i pored velikog iskustva nakon sat i 40 minuta medijacije ušla u vrzino kolo i nijesam se osjećala dobro.

U takvim situacijama medijatoru je neophodna je pomoć supervizora,kako bi ste provjerili da li je sve dobro urađeno.

Razgovarala Ana Ašanin